Spomenici

Natječaj za skulpturu raspisao je Hrvatski olimpijski odbor, u lipnju 1994. godine, a zadani su bili lik Dražena Petrovića, kameni materijal i okružujući definirani prostor. Prema riječima Branka Silađina, jednog od članova žirija, „u konkurenciji je bilo 17 skulptura, a cilj je bio izabrati onu koja će na najbolji način prezentirati našeg velikog sportaša, no i hrvatsko umjetničko stvaralaštvo. Stoga u prvom planu nije bila čitljivost samog djela, već je ono, najkraće rečeno, trebalo sastaviti sport i umjetnost.“ Stručni žiri u sastavu predsjednika Tonka Maroevića i članova Darka Glavana, Vesne Kusin, Ivana Lackovića Croate i Branka Silađina izabrao je u uži izbor radove četiriju autora: Vaska Lipovca, Branka Ružića, Marije Ujević Galetović i Svana Vujičića-Riedla.

U parku Olimpijskog muzeja u Lausanni podignut je spomenik prema idejnom rješenju akademskog kipara Vaska Lipovca. Spomenik je pravokutnog oblika, vertikalno postavljenog, a napravljen je u 16 dijelova s reljefnim prikazom Dražena Petrovića u igri s loptom. S jedne strane postavljena je mramorna lopta i krug na zemljanoj površini s Draženovim obrisima, odnosno sjenom. Skulptura je teška oko 8 tona, dugačka 3,45 metara, a visoka 3,8 metara.

”Odlučili smo se za prijedlog Vaska Lipovca i preporučili ga za izvedbu baš stoga što se ne zadovoljava razinom doslovnosti i ne miri sa činjenicom da je Dražen Petrović običan, svakidašnji, mimetički uhvatljiv i imitacijom dostižan. Odabrani kipar prihvaća aluzije i sugestije tražena predloška te se odlučuje za dva upravo amblematična prikaza Dražena u akciji. Dvije prikazane strane, međutim, ne mogu se definitivno poklopiti, pa se akcija primanja lopte i njezina vođenja prema protivničkome košu zapravo nastavlja u beskonačnost u vječnost. Brončani odraz zlatnoga sjaja (sjene na podu) također govori kako je trag što ga je Dražen ostavio trajan. A da ne govorimo kako prorezi na reljefu hvataju dnevnu lokalnu svjetlost i igrom sjene asociraju dinamiku izmjene, tipičnu za sportsku aktivnost i košarkašku kreaciju, koja se zbiva u vremenskome tjesnacu i računa na uvjete i okolnosti samog terena… Lipovčev spomenik će, dakle, na moderan način potvrditi i kontinuitete rada u kamenu, što je regionalni i nacionalni specifikum i oživljena tradicija.”

Tonko Maroević

Spomenik je 29. travnja 1995. godine otkrio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, a uz njega su tom događaju prisustvovali predstavnici Međunarodnog olimpijskog odbora na čelu s tadašnjim predsjednikom Juanom Antoniom Samaranchom, članovi Hrvatskog olimpijskog odbora s tadašnjim predsjednikom Antunom Vrdoljakom, Draženovi roditelji Biserka i Jole Petrović, kao i mnogi gosti iz svijeta sporta te predstavnici političkog, ekonomskog i kulturnog života Republike Hrvatske.

U Olimpijskom muzeju postavljena je i popratna izložba putem koje je predstavljena Draženova ostavština.

U Zagrebu je Dražen prikazan kao antički junak i košarkaš u žaru igre. Spomenik je rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, a modeliranje i prelijevanje u bronci izradila je Ljevaonica Ujević. Na postamentu se nalazi ploča s posvetom „Hrvatskom sportašu XX. stoljeća“, rad akademskog kipara Mladena Mikulina.

„Draženov spomenik ipak će se razlikovati od idejnog rješenja, no svejedno će biti u poziciji šuta. Želja mi je da njegova figura bude simbol, da portret figure bude jasan. Nekako sam modelirajući Dražena skulpturu pretočio u antičku kako bi ona simbolizirala radost igre.“

Kuzma Kovačić

Za potrebe postavljanja spomenika, uređen je cijeli trg koji nosi Draženovo ime. Radovi na trgu započeli su u lipnju 2006. godine, a uređena je kompletna infrastruktura, urbanistička oprema, obnovljene su stube, popločan gornji i donji dio platoa. U podnožju stepeništa postavljena je fontana i posađeno je drveće. Spomenik je postavljen na mjestu na kojemu se ranije nalazio pehar Cibone iz 1985. g. za osvajanje Kupa europskih prvaka.

Spomenik su 22. prosinca 2006. godine otkrili Draženova majka Biserka te prijatelj i suigrač iz reprezentacije Stojko Vranković. Uz Draženovu obitelj otkrivanju spomenika nazočili su i njegovi prijatelji i suigrači te brojni uglednici iz političkog i društvenog života među kojima i tadašnji dopredsjednik Sabora Luka Bebić, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar financija Davor Šuker, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša te brojni građani koji su došli odati počast velikom košarkaškom geniju.

„Dražena sam želio prikazati istodobno kao osobu i kao simbol. Lopta je tu kao simbol igre i kipu daje osjećajnu dimenziju jednostavnosti i ljepote ljudske radosti.“

Kuzma Kovačić